Category Archives: Nekategorizirano

Istraživački izvještaj “Obrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu?”

Fond otvoreno društvo BiH i proMENTE socijalna istraživanja su proveli analizu sadržaja udžbenika nacionalne grupe predmeta u osnovnim školama.

Istraživanje je provedeno u toku školske 2015/2016. godine. Analizirano je 68 udžbenika (ukupno 2668 lekcija) nacionalne grupe predmeta od petog do devetog razreda koji se koriste za realizaciju nastave za sva tri nastavna plana i programa na području cijele BiH (Federacija BiH, Republika Srpska, Brčko Distrikt). Udžbenici su izabrani na osnovu zvaničnih spiskova nadležnih institucija, ministarstava i zavoda, za tu školsku godinu.

Analizu sadržaja udžbenika su proveli timovi stručnjaka i stručnjakinja za pojedinačne predmete (Adisa Marshall, Fahrudin Bićo, Narcis Hadžiabdić, Edin Radušić, Melisa Forić, Saša Buljević, Adila Salibašić, Damir Šabotić, Nenad Veličković, Namir Ibrahimović, Zlatiborka Popov Momčinović i Zurijeta Hodžić) – maternji jezik i književnost (bosanski/hrvatski/srpski), historija/povijest/istorija, geografija/zemljopis i vjeronauk (islamski, katolički, pravoslavni).

Rezultati Istraživanja su pokazali da se u novim udžbenicima koji su u posljednjih deset godina proizvedeni nije materijalizovala nikakva suštinska promjena u konceptu i pristupu obrazovanju. U njima se ne afirmišu vrijednosti demokratskog društva, aktivno građanstvo i socijalna uključenost, niti se u dovoljnoj mjeri potiče razvoj kritičkog mišljenja, kreativnost i aktivno učenje.

Izostanak sadržaja koji govore o univerzalnim vrijednostima implicira da afirmacija univerzalnih ljudskih vrijednosti kao što je sloboda, saradnja, odgovornost, ravnopravnost nije uzeta kao polazna pozicija i cilj autora i autorica udžbenika.

Istovremeno, sadržaji udžbenika impliciraju određeni vrijednosni sistem koji se oslanja na sociocentrički način mišljenja i koji je baziran na tradiciji i konformizmu, pri čemu se učenicima, nerijetko, imputiraju mišljenja i stavovi čime se onemogućava kritičko promišljanje.

Gradivo, naročito ono koje obrađuje nacionalnu geografiju i nacionalnu historiju te jezik i književnost, u udžbenicima se prezentira tako što se sadržaji politiziraju i ideologiziraju te se podržavaju oni narativi koji potiču nejednakost, separatizam, neprijateljstvo i gdje se različitost vidi kao problem.

Pristup prezentaciji sadržaja u kojem je dominantna nacionalna perspektiva i gdje je primat na kolektivno u odnosu na individualno dovodi do toga da se “njeguje“ strah od drugog i nerazumijevanje drugog.

Istovremeno, na globalne pojave se gleda iz eurocentrične perspektive u kojoj je Evropa “kulturno, industrijsko i civilizacijsko središte svijeta“, a teme kao što su kolonizacija, raspodjela dobara i prirodnih resursa, siromaštvo ili migracije stanovništva rijetko se problematiziraju i kontekstualiziraju.

U udžbenicima također prevladava konzervativni svjetonazor u kojem je naglasak stavljen na dužnosti i poštovanje hijerarhije, a ne na slobodu izbora i ličnu odgovornost. Sugeriše se prihvatanje tradicionalnih i stereotipnih rodnih uloga, i ne propituju se teme kao što su patrijarhat, nasilje ili represija.

Zaključci se donose na osnovu malog i prigodnog uzorka, ne sagledava se cjelina niti se ispituju svi aspekti određenog događaja ili pojave, što dovodi do nepotpunog razumijevanja, nekritičkog promišljanja i neafirmisanja univerzalnih vrijednosti.

Većina sadržaja udžbenika je  bazirana na  faktografiji i usmjerena na prenošenje informacija bez ozbiljne namjere da se učenici i učenice uključe i budu aktivni u procesu učenja. Također, udžbenici ne nastoje osposobiti učenike da jasno identificiraju problem/postave hipotezu, da daju rješenja problema i procijene njegovu valjanost. Cilj koji se tako ostvaruje jeste reprodukcija, a ne konstrukcija znanja i vještina.

Kompletnu analizu možete pogledati ovdje.

Ili je preuzmite u PDF formatu sa linka ispod:

Obrazovanje u BiH: Čemu (ne) učimo djecu?

skills: -projectmanagement

We have been working with teams of 2-20 researchers over the last 12 years as well as cooperating with and/or managing other external evaluators, with a focus on final results. This has included managing international teams in complex and demanding projects. We are very familiar with the typical problems of motivation, punctuality, mixed backgrounds and cross-cultural (mis-)understanding; and we have demonstrated some creative and personal ways of helping to overcome them. We also are familiar with providing accountability information to donors as well as general project management, results-based management and project cycle management (PCM), proposal writing, etc.